Natrag

Lutein

Lutein sačinjava veliki dio očnog pigmenta. Kao izraziti antioksidans ima snažno zaštitno djelovanje na makulu. Međutim, s godinama se količina luteina u makuli smanjuje. Zato dodatak luteina našoj svakodnevnoj prehrani može biti od velike koristi za očuvanje makule, odnosno zaštitu vida.

Povijest

Povijest luteina usko je vezana uz povijest drugih karotenoida, a otkriven je u žutanjku jajeta.

Svojstva

Lutein je karotenoid (ksantofilni pigment), sadržan u različitim vrstama voća i povrća. Prema fizikalnim svojstvima, lutein je žuta kristalinična kruta tvar, hidroskopskih svojstava. Topiv je u mastima.

Lutein u organizmu

Lutein je topiv u mastima, pa tanko crijevo (kao što je to slučaj i s drugim karotenoidima) predstavlja mjesto njegove apsorpcije tj. prijenosa u krvotok. Istraživanja pokazuju da se asporbira svega 10 – 50% unijetih karotenoida, a ostatak se izlučuje probavnim traktom. Dokazano je da se lutein pohranjuje u onim dijelovima tijela koji su najizloženiji oštećenju slobodnim radikalima. Najveće koncentracije nalaze se u sljedećim dijelovima tijela: macula lutea oka (žuta pjega), mrežnica, leća, koža. Koncentracija luteina u oku i makuli direktno je povezana sa njegovom koncentracijom u krvi, te ovisi o unosu luteina hranom ili putem suplemenata.

Zašto je važan lutein?

Lutein u ljudskom organizmu ima funkciju antioksidansa – štiti stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Sve veći broj istraživanja pokazuje da je lutein, zahvaljujući svojim antioksidacijskim svojstvima, od izuzetnog značaja u očuvanju zdravlja očiju, kože, srca, grlića maternice te u jačanju obrambene funkcije imunološkog sustava.

Oko sadrži najveće koncentracije luteina, a osobito središnji dio mrežnice – macula lutea ili žuta pjega. Zbog svog specifičnog položaja i građe, makula je odgovorna za oštrinu vida i sposobnost percepcije boja. Lutein izgrađuje zaštitni pigmentni sloj koji filtrira plavi dio svjetlosnog spektra (upravo je plavi dio spektra odgovoran za oksidacijska oštećenja struktura oka). Zbog svojih antioksidacijskih svojstava, lutein ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja očiju, te održavanju oštrine vida. Brojna istraživanja su pokazala da povećani unos luteina smanjuje rizik pojave staračke makularne degeneracije i katarakte (očne mrene). Povećani unos luteina (6 – 8mg na dan) povećava gustoću makularnog pigmenta, te značajno smanjuje rizik nastanka staračke makularne degeneracije – prema nekim radovima za čak 43%. No, unos ovih količina luteina smatra se da smanjuje rizik i od nastanka staračke katarakte za 30 – 50%.

Kako osigurati dovoljno luteina?

Ljudski organizam ne može sintetizirati lutein pa ga moramo unositi hranom ili putem suplemenata. U malim količinama lutenin se nalazi u mnoštvu namirnica koje konzumiramo. Najbolji prirodni izvori luteina su: zeleno lisnato povrće (špinat i kelj), kukuruz, narančasto voće (marelice). Kuhano povrće predstavlja najbolji izvor luteina. U sirovom povrću lutein je zarobljen u staničnim strukturama, dok kuhanje omogućuje njegovu apsorpciju i povećava bioraspoloživost. Uobičajenom prehranom unosimo oko 2,5 mg luteina na dan. Ta količina nije ni u kojem slučaju dovoljna da se osigura djelotvorna zaštita od polaganog, tihog propadanja makule. Iako RDA vrijednosti za lutein još uvijek nisu definirane, na temelju do sada provedenih istraživanja, nutricionisti preporučuju unos 6 – 8 mg luteina na dan. Ta količina smatra se optimalnom za prevenciju makularne degeneracije i zaštitu vida. Količina luteina koja je potrebna našem tijelu može se nadoknaditi i putem suplemenata. Uzimanje suplemenata luteina je sigurno, a do sada nisu zabilježene nikakve nuspojave. Najbolje ih je uzimati zajedno s hranom, jer se tako pospješuje njihova apsorpcija.


časopis pitajte nas