Natrag

Kopriva

Povijest

Koliko su koprivu cijenili stari narodi, svjedoče mnogi zapisi. Štovali su je kao zdravu hranu pripisujući joj najveća ljekovita svojstva. Hranjivost i blagotvornost koprive poznavali su još stari Egipćani koji su ju kultivirali kao povrće. Grci i Rimljani su je također cijenili i mnogo koristili, spominje se u zapisima Hipokrata i Horacija, a Plinije piše kako mlada kopriva u proljeće daje dobru i zdravu hranu, koja cijelu godinu čuva od mnogih bolesti. Navodno su je zbog njenog poznatog žarenja Cezarove trupe pronijele tada poznatim svijetom koristeći je za “održavanje topline” te kao lijek protiv artritisa i drugih reumatskih bolesti. “Urtikacija” ( peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok ) je i stari ruski običaj

Botanika

Bilja spada u porodicu Urticaceae. To je dvodomna trajnica s puzavim, razgrantim podankom. Cvijetovi su zelenkasto-bijele boje. Biljka naraste 60-150 cm. Čitava biljka prekrivena je dlačicama koje pri dodiru s kožom izazivaju peckanje zbog sadržaja histamina i serotonina.

Djelotvorne tvari

Sadrži oko 5,5 % bjelančevina, 7 % ugljikohidrata te 0,7 % masti.  Kopriva je uz to bogatiji izvor vitamina A i C od većine kultiviranog povrća. Osim toga, u biljci ima vitamina K, B2 (riboflavin) i B5 (pantotenska kiselina), a od minerala sadrži željezo, kalcij, magnezij, zatim fosfor, natrij, kalij i kremenu kiselinu. Nadalje su triterpeni, fitosteroli, flavonoidi te znatne količine klorofila također djelotvorne supstancije koprive, a tvar koja žari sadržana u dlačicama, sastoji se od biogenih amina (histamina, serotonina i kolina).

Korijen sadrži razne fitosterole osobito beta-sitosterol.

Naziv droge

Urticae herba (nadzemni dio biljke)

Urticae folium (list koprive)

Urticae radix (korijen koprive)

Zeleni djelovi biljke djeluju diuretički zbog sadržaja kalija. Biljka i list su u eksperimentima na životinjama pokazali lokalno anestetičko i analgetičko djelovanje, koje je poželjno kao dodatak terapiji kod artritisa.

Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati, a inhibirajuće djeluje i na vezivanje proteina na receptore.

Uporaba

Rezulati nekoliko velikih kliničkih studija potvrdili su korist primjene ekstrakata koprive kod pacijenata oboljelih od benigne hiperplazije prostate.  Već nakon nekoliko tjedana redovite primjene sličnih preparata primjećeno je izrazito poboljšanje kliničkih simptoma vezanih uz mokraćni sustav: smanjila se učestalost noćnog mokrenja, popravio protok urina i znatno poboljšala mogućnost pražnjena mokraćnog mjehura.

Neželjena djelovanja

Vrlo rijetko dolazi do probavnih problema.


časopis pitajte nas