Natrag

Kalcij

Kalcij je esencijalni mineral i neophodan regulator fizioloških funkcija stanice i organizma.

Iz povijesti

Kalcij je otkriven 1808.godine. Ime mu dolazi od latinske riječi calcis što znači vapno. Otkrio ga je Sir Humphrey Davy.

Svojstva

Kalcij je srebrnasto bijeli metal.

Kalcij u organizmu

Po svojoj zastupljenosti među mineralima, kalcij je na prvom mjestu. Tijelo odraslog čovjeka sadrži 1,5 – 2% kalcija, od čega se 99% nalazi u kostima, a 1% u izvanstaničnim prostorima i mekom tkivu. Metabolizam kalcija je pod strogom kontrolom vitamina D i hormona.

Paratireoidni hormon povećava koncentraciju kalcija u plazmi na način da utječe na otpuštanje kalcija iz kostiju, povećava apsorpciju iz crijeva i povećava resorpciju iz bubrega. Kalcitonin djeluje suprotno smanjujući resorpciju iz kostiju i povisujući izlučivanje urinom. Vitamin D povećava crijevnu apsorpciju kalcija i fosfata te smanjuje njihovo izlučivanje urinom.

Kako kalcij ima temeljnu važnost za sve biološke sustave, nužno je da se njegova koncentracija u tjelesnim tekućinama i tkivima održava u uskim fiziološkim granicama. Normalna koncentracija kalcija u plazmi iznosi 2.15 do 2.65 mmol/l. Oko 50% kalcija u plazmi nalazi se u ionskom stanju koje predstavlja biološki aktivan oblik. U neionskom obliku vezano je 10% kalcija, dok se preostalih 40% nalazi u spoju s bjelančevinama, pretežno s albuminom.

Kalcij se apsorbira u tankom crijevu i to samo trećina do petina kalcija unesenog hranom.

Na apsorpciju kalcija utječu brojni faktori:

Dob  

Konačna apsorpcija kalcija može iznositi čak 60% kod novorođenčadi i male djece, kada su i potrebe za kalcijem izuzetno velike. U odrasloj dobi sposobnost apsorpcije smanjuje se za 15-20%, a te vrijednosti starenjem postaju još veće.

Vitamin D  

Vitamin D pomaže apsorpciju kalcija. Tijelo ga dobiva iz hrane ili ga stvara u koži uz pomoć UV zraka. Obavezan je dodatak kalcijevim preparatima u prevenciji i liječenju osteoporoze.

Spojevi biljnog porijekla  

Fitinska i oksalna kiselina, koje su prirodni sastojci nekih biljaka, mogu se vezati za kalcij i na taj način utjecati na njegovu apsorpciju. Spomenute kiseline prvenstveno utječu na apsorpciju kalcija iz hrane biljnog porijekla, u kojoj su i same prisutne. Veće količine fitinske kiseline nalazimo u integralnim žitaricama, grahu, sjemenkama, orašastom voću te soji. Oksalna kiselina se može pronaći u špinatu, grahu, krumpiru, rabarbari. Vlaknate namirnice također mogu utjecati na apsorpciju kalcija.

Trudnoća

Sposobnost apsorpcije kalcija povećava se u trudnoći.

Fosfati

Namirnice bogate fosfatima (npr. gazirana pića) mogu smanjiti apsorpciju kalcija.

Alkohol  

Alkohol utječe na smanjenje intestinalne apsorpcije kalcija. Uz to, inhibira jetrene enzime nužne za metabolizam vitamina D.   

Kalcij se iz organizma izlučiuje 80% fecesom, a  20% urinom.

Zašto je kalcij važan?

Kalcij sudjeluje u mnogim vitalnim procesima u ljudskom organizmu. Osim što je nužan za izgradnju kostiju i zubi, za diobu i rast stanica, važan je u procesima kontrakcije mišića. Kalcij sudjeluje u regulaciji propusnosti stanične membrane, u izlučivanju nekih hormona (inzulin), a važan je i za pravilan rad srca. Prijeko je potreban za zgrušavanje krvi i u prijenosu podražaja u živcima. Poznato je da je kalcij koristan i kao pomoć kod alergijskih stanja.

Kako osigurati dovoljno kalcija?

Kalcij organizam treba dobivati cijeli život. Kako organizam nije u stanju proizvesti minerale poput kalcija, trebamo ga osigurati hranom ili nadopunom. Preporučeni dnevni unos kalcija je 800 mg. Uvijek kada se unosi manje kalcija od uobičajene potrebe, mora ga se nadoknađivati u tjelesnim tekućinama iz njegova rezervoara – kostiju. To ide na račun smanjenja količine koštane supstancije, što u starijoj životnoj dobi dovodi do krhkih i lomljivih kostiju. Zbog toga je osobito značajno tijekom života postići što veću koštanu masu. Kost se nakuplja tijekom djetinjstva, da bi se između 20. i 30. godine života postigla tzv. vršna masa. Dakle, od najranije mladosti potrebno je jesti hranu bogatu kalcijem, te se baviti tjelesnom aktivnošću koja omogućuje bolje stvaranje mišićne mase, potiče metabolizam kostiju, održavajući sklad između razgradnje i stvaranja koštane mase.

 

Dnevna potreba za kalcijem ovisi o životnom razdoblju.

djeca 800 mg
mladež 1200 mg
žene u reproduktivnoj dobi 800 mg
trudnice i dojilje 1200 mg
žene u postmenopauzi 1500 mg
muškarci 1000 mg

 

Pravilnom prehranom unosimo na dan oko 800 mg kalcija. Ioni kalcija se apsorbiraju u tankom crijevu, a njihovoj boljoj apsorpciji pridonosi vitamin D. Ravnoteža kalcija u organizmu održava se putem apsorpcije, te izlučivanjem urinom i stolicom. Prirodni izvori bogati kalcijem su mlijeko i mliječni proizvodi, špinat, kupus, brokula, soja, naranče, suhe šljive, orasi. Potrebe za kalcijem su povećane u trudnoći i dojenju, starosti, kod osteoporoze i cijeljenja kostiju, u rastu i razvoju te kod fizičkih aktivnosti.

Kada nema dovoljno kalcija

Uzroci nedostatka kalcija su prije svega nedostatno unošenje hranom ili povećane potrebe, posebno u trudnoći i dojenju. Uslijed manjka kalcija u tijelu nastaju:  

  • osteoporoza
  • preosjetljivost živčanog sustava (razdražljivost, nervoza, tetanija)
  • grčevi mišića
  • poremećaji rada srca (lupanje srca)

Koliko god nastojali pravilnom prehranom osigurati dovoljne količine kalcija za sve potrebne procese u organizmu, to ponekad nije moguće. Naime, već neki normalni sastojci hrane ometaju apsorpciju kalcija, dok drugi pak povećavaju njegovo izlučivanje, čime se dnevni unos kalcija ne može namiriti iz hrane.  

Dodatna suplementacija prehrane kalcijem vrlo je korisna, posebice u slučajevima kada organizam ne dobiva dovoljno u hrani (nedostatna prehrana, nepodnošenje mlijeka i mliječnih proizvoda, visoki kolesterol ili gojaznost) ili kada postoje povećane potrebe. Dokazano je da nadoknada kalcija smanjuje gubitak koštane mase i broj prijeloma u starijih osoba. Novija istraživanja pokazuju da povećan unos kalcija ima zaštitno djelovanje na očuvanje kosti. Kalcij je također od neprocjenjive važnosti u terapiji uznapredovale osteoporoze. Lijekovi za povećanje koštane mase koji se koriste u terapiji osteoporoze, ne mogu postići pun terapijski učinak kod osoba s nedostatnim unosom kalcija. Pojedine zemlje s razvijenom sviješću o potrebi očuvanja zdravlja kosti kalcij dodaju u namirnice (voćni sok, kruh, krumpir, rižu i slično). Kvalitetna i sigurna nadopuna kalcija može se osigurati i ciljanim proizvodima koji u sebi sadrže kalcij.

Interakcije

  • Vitamin A ne smije se uzimati istodobno s kalcijem, jer vitamin A potiče gubitak kalcija iz kosti te bi tako mogla nastati hiperkalcemija.
  • Željezo se na savjetuje uzimati istodobno s kalcijem jer dolazi do smanjene apsorpcije željeza. Savjetuje se napraviti razmak od 2 do 3 sata.
  • Estrogeni hormoni povisuju apsorpciju kalcija.
  • Djelovanje blokatora kalcijevih kanala može biti značajnije smanjeno ako se uzimaju istodobno s kalcijem.
  • Tiazidski diuretici smanjuju izlučivanje kalcija te mogu dovesti do hiperkalcemije.
  • Tetraciklini se trebaju uzimati u razmaku od 2 do 3 sata od suplemenata kalcija, jer stvaraju komplekse koji smanjuju djelotvornost tetraciklinskih antibiotika.

časopis pitajte nas