Natrag

D vitamin

Poznat u povijesti medicine kao “antirahitični” ili pak popularno nazvan “sunčani” vitamin, vitamin D se iz povijesnih razloga svrstava među vitamine, iako se po većini obilježja radi o hormonu. Vitamin D ima izniman utjecaj na tjelesne procese, a posebno na metabolizam kalcija. Odgovoran je za ravnotežu kalcija u organizmu, pospješuje njegovo iskorištavanje iz probavnog sustava te je važan za normalan rast i mineralizaciju kostiju i zubi. Svojim djelovanjem nužan je za normalan razvoj organizma, a njegov nedostatak dovodi do ozbiljnih poremećaja, rahitisa i osteomalacije.

Povijest

Prvi znanstveni opis nedostatka vitamina D, nazvan rahitis, zabilježen je u 17. stoljeću. No, do samog otkrića vitamina D i njegove uloge u toj bolesti, morala su proći još gotovo tri stoljeća. Glavnu prekretnicu u razumijevanju uzroka rahitisa izazvao je, u razdoblju od 1910.–1930. razvoj prehrane kao eksperimentalne znanosti, kao i spoznaja o postojanju vitamina. Do otkrića vitamina D, veliki broj gradske djece, posebice ako su živjela u predjelima s umjerenom klimom i manjim brojem sunčanih dana, bolovao je od rahitisa. Neki znanstvenici su tvrdili da je potreban određeni sastojak iz hrane koji će dovesti do izlječenja rahitisa, no drugi su smatrali da se bolest može izliječiti izlaganjem tijela sunčevim zrakama i svježem zraku.  Znanstveni radovi objavljeni dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća dokazali su ispravnost obje tvrdnje.

Svojstva

Vitamin D spada u skupinu vitamina topivih u mastima, gotovo je netopiv u vodi. Kuhanjem se ne uništava.

Vitamin D u organizmu

Naziv vitamin D obuhvaća skupinu od sedam vitamina, koji se međusobno razlikuju po strukturi..Dva najvažnija predstavnika su: kolekalciferol - vitamin D3 koji je životinjskog podrijetla i nastaje iz kolesterola, te ergokalciferol – vitamin D2 koji se dobiva ultraljubičastim zračenjem iz biljnog sterola, ergosterola. Vitamin D3 i D2 imaju istovjetna biološka djelovanja.

Ljudski organizam ima dva izvora vitamina D: vitamin koji se stvara u koži izlaganjem sunčevom ili ultraljubičastom svjetlu (D3) i vitamin koji se prima hranom (D3 i D2). Oba imaju karakter provitamina i u ljudskom se organizmu pretvaraju u različite djelotvorne oblike vitamina D, koji djeluju kao hormoni: kalciferol, 25-hidrokalciferol i 1,25-dihidrokalciferol ili kalcitriol - aktivni metabolit koji ima najveću biološku aktivnost

Zašto je važan vitamin D?

Nekoliko je važnih uloga vitamina D u organizmu. Osnovno i najvažnije je njegovo djelovanje na metabolizam kalcija, čime regulira količinu kalcija i fosfora u cirkulaciji. Vitamin D potiče apsorpciju kalcija iz crijeva, pa se ulazak kalcija u organizam brzo povećava. Sljedeće važno ciljno tkivo na koje djeluje vitamin D su kosti, gdje potiče njihovu normalnu mineralizaciju. Na taj način ima veliki utjecaj na rast i kvalitetu kostiju. Kod njegovog manjka kosti se slabije izgrađuju, pa mogu nastati bolesti: rahitis i osteomalacija.

U starijoj životnoj dobi u organizmu se ne stvara dovoljno vitamina D, a istovremeno se hranom ne uzimaju dovoljne količine kalcija. Kako je organizmu kalcij potreban za vitalne funkcije, uzima ga iz vlastite kosti i na taj način je osiromašuje najvažnijim mineralom. Kosti postaju porozne, krhke i sklone prijelomima. Uz djelovanje drugih čimbenika, nastaje bolest krhkih kostiju - osteoporoza. Nekoliko velikih studija u Skandinavskim zemljama pokazalo je vrlo dobar učinak uzimanja vitamina D i kalcija na povećanje mineralne gustoće kosti kod starih ljudi, kao i značajno smanjenje učestalosti prijeloma. Kombinirano uzimanje kalcija i vitamina D ima prednost u slučajevima njihova nedostatka i kada su potrebe za njima povećane (trudnice, dojilje, starije osobe). Kalcij i vitamin D važni su u sprječavanju nastanka osteoporoze, te predstavljaju nezaobilazan dodatak njenom specifičnom liječenju.

U novije vrijeme otkrivena je zanimljiva uloga vitamina D - njegovo sudjelovanje u regulaciji imunoloških procesa. Prema tome, vitamin D mogao bi čak i obuzdavati autoimune reakcije te pomoći u usporavanju autoimunih belesti (multiple skleroze, reumatoidnog artritisa ili Chronove bolesti). Novo svjetlo na vitamin D daju i znanstveni radovi koji pokazaju mogućnost djelovanja vitamina D na smanjenje rizika od pojave raka dojke i raka crijeva. Naravno, tek će daljnja istraživanja dati prave odgovore na nove uloge vitamina D.

Kako osigurati dovoljno vitamina D?

Vitamin D prisutan je u većini prehrambenih proizvoda, ali najčešće u nedovoljnim količinama. Najviše vitamina D nalazimo u ograničenom broju namirnica poput ulja iz jetre bakalara te mesa riba iz hladnih mora, lososa i haringe. Osim toga ima ga u mlijeku, mliječnim proizvodima, žutanjku, cerealijama te kvascu. Kako se radi o vitaminu topljivom u mastima, njegova apsorpcija iz crijeva usko je povezana s apsorpcijom masti te radom jetre i žuči. No, primarni izvor tog sastojka nije prehrana nego kemijska reakcija u koži, pa je najbolji način opskrbe organizma vitaminom D izlaganje kože sunčevim zrakama. Koliko će se vitamina D sintetizirati u koži ovisi o dobu dana, godišnjem dobu, geografskoj širini i pigmentaciji kože. Uglavnom 10 do 15 minuta izlaganja ruku, ramena ili lica suncu 2-3 puta tjedno, dovoljno je da se zadovolje dnevne potrebe za vitaminom D. Smatra se da se na svakih 5% površine kože izložene suncu može proizvesti 435 i.j. vitamina D.

Rahitis i osteomalacija su metaboličke bolesti kostiju, povezane s manjkom vitamina D, od kojih se rahitis javlja kod djece, a osteomalacija kod odraslih. Manjku vitamina D obično prethode nedovoljno izlaganje sunčevom svjetlu i nizak unos hranom. No, uzrok može biti i poremećaj u njegovu metabolizmu. Djeca, osobito dojenčad, izložena su povećanom riziku manjka vitamina D, jer ga već majčino mlijeko ne sadrži dovoljno. Tijekom rasta i razvoja, te kada nisu dovoljno izložena suncu, djeca niti normalnom prehranom ne dobivaju dovoljne količine vitamina D, pa je moguć nastanak rahitisa. Ovisno o dobi djeteta, dolazi do pojave karakterističnih deformacija (koštane izbočine kao što su “kvrge” na lubanji, “rahitična krunica” na prsnom košu, iskrivljenje kralješnice, deformacije nogu). Manjak vitamina D kod odraslih osoba javlja se vrlo rijetko, i to uglavnom pri teškim poremećajima apsorpcije vitamina D i povećanim potrebama u posebnim stanjima (trudnoća, dojenje). Dolazi do demineralizacije kosti (osteomalacije) koja je najčešće izražena na kralješnici, zdjelici i nogama. Kost se smekšava, težina dovodi do krivljenja kostiju, vertikalnog skraćenja kralješnice i izravnavanja zdjeličnih kostiju.

Uz suvremene uvjete života razvijenih zemalja (nedovoljna izloženost kože ultraljubičastim zrakama), vitamina D nema dosta niti u hrani. Tako je već dojenčadi, neovisno o načinu njihove prehrane, potrebno dodavati vitamin D u dozi od 10 µg (400 i.j.) od prvog mjeseca do kraja prve godine života. Mala djeca, u prvoj i drugoj godini, trebaju tijekom zimskih mjeseci iste doze vitamina. Za djecu, adolescente i odrasle potreban je dnevni unos od 200 - 400 i.j. (5-10µg) vitamina D, dok trudnoća i dojenje zahtijevaju više doze. Razina vitamina D smanjuje se u starijoj dobi, a posebno su ugrožene osobe u staračkim domovima i osobe s bolestima kod kojih postoji poremećaj unosa i metabolizma vitamina D. Dijelom je to posljedca smanjenog izlaganja suncu, a osim toga, kod starijih osoba koža gubi i sposobnost stvaranja vitamina D iz provitamina. Isto tako smanjuje se i apsorpcija kalcija iz crijeva te osjetljivost crijevne sluznice na djelovanje vitamina D. Zbog toga se dodavanje vitamina D starijim osobama smatra neophodnim. Općenito je mišljenje da je 400-800 i.j. dovoljno, bez obzira postoji li koštana bolest, osteoporoza. U toj dozi, primjena vitamina D nema štetnih nuspojava. Nisu preporučljive doze veće od 1000 i.j. na dan.

Sunce je zasigurno najekonomičniji i najbolji izvor vitamina D, no u zimskim mjesecima dobro je osigurati se preporučenom količinom vitamina D u obliku  posebno odabranih dijetetskih pripravaka, dodataka prehrani, koji sadrže vitamin D u optimalnoj dnevnoj dozi.. Isto se preporučuje ljudima koji žive u klimatskom područjima s malim brojem sunčanih dana.

Vrijednosti vitamina D mogu se izraziti u i.j. (internacionalnim jedinicama) ili µg: 40 i.j.  =  1µg

 


časopis pitajte nas