Natrag

Beta-karoten

Beta karoten je biljni pigment i jedan od najznačajnijih predstavnika karotenoida - velike skupine tvari široko rasprostranjenih u prirodi. Osim beta karotena u skupinu karotenoida spadaju i likopen, alfa-karoten, kriptoksantin, zeaksantin i lutein.

Povijest

Izoliran je 1830.god. iz mrkve (carrot) te je stoga nazvan “karoten”. Ljudski ga organizam može pretvoriti u vitamin A, pa ga zato često nazivaju i provitamin A. Ostali karotenoidi se ne pretvaraju u vitamin A u značajnijoj količini.

Svojstva

Beta-karoten je biljni pigment žute do crvene boje, koji se nalazi u različitom voću i povrću.

Beta-karoten u organizmu

Apsorpcija karotenoida u našem tijelu kreće se između 10% i 30%, a značajno se smanjuje s povećanjem doze tj. unosa. Najznačajniji čimbenik koji potiče apsorpciju  su masnoće, jer se karotenoidi apsorbiraju samo u prisutnosti žučnih soli. Vlakna iz hrane smanjuju, odnosno inhibiraju apsorpciju karotenoida.Beta-karoten je, kao što je poznato, snažan izvor vitamina A, u koji ga ovisno o poterebi pretvara naš organizam. Godinama se smatralo da je faktor konverzije tj. pretvorbe 1:6 tj. da je za 1 RE vitamina A potrebno 6μg beta-karotena. U novije vrijeme znanstvenici su utvrdili da da je bioraspoloživost beta-karotena iz hrane te njegova apsorpcija ipak nešto manja. Danas se smatra da je za 1 RE vitamina A potrebno čak 12μg beta-karotena. Ukoliko ne dođe do pretvorbe karotenodia u vitamin A, oni se ugrađuju u hilomikrone te dolaze u jetru. U cirkulaciji se nalaze vezani za lipoproteine. Karotenoidi se   pohranjuju prvenstveno u masnom tkivu, no također ih nalazimo i u jetri, plućima, prostati i sl. Raspored pojedinih karotenoida u tjelesnim organima vrlo je zanimljiv: u štitnjači, slezeni, jetri i gušterači dominantni su beta - karoten i likopen; u testisima i prostati likopen, dok u jajnicima i masnom tkivu prevladava zeaksantin. 

Zašto je važan beta-karoten?

Funkcija beta - karotena u organizmu je višestruka. Najpoznatija je njegova uloga vezana za kožu i sluznicu. Koža je naš najveći organ i direktna je zaštita od vanjskih utjecaja ( fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških ). Sluznice imaju istu funkciju, no da bi to ostvarile moraju biti uvijek vlažne, a to im omogućuje vitamnin A koji je najbolje uzimati u obliku beta - karotena. Vitamin A djeluje na mlade stanice u dubljim dijelovima kože i sluznice tako da one sazrijevaju i zamjenjuju stare odumrle stanice koje se ljušte s površine. Taj učinak beta - karoten pokazuje i u drugom organima kao što su pluća, crijeva, mokraćni putovi, štitnjača.

Beta - karoten je i poznati antioksidans koji djeluje kao zaštita od slobodnih radikala koji oštećuju stanice tijela i dovode do brojnih poremećaja i bolesti. Također stimulira obrambene snage organizma te je potreban za stvaranje pigmeta melanina u koži. Beta - karoten štiti kožu od opasnog spektra UV zračenja pa se osim u kremama za sunčanje preporučuje i interno nekoliko tjedana prije izlaganja suncu.

Dokazan je i pozitivan učinak beta-karotena na prevenciju noćnog sljepila i fotosenzibiliteta.

Beta-karoten je potreban za rast novih stanica i obnavljanje tkiva. Primjena beta-karotena zabiljžena je i kod odvikavanja od alkohola, katarakte, degeneracije žute pjege te gastritisa, ali je dosada premalo znanstvenih dokaza koji bi potvrdili to djelovanje.

Kako osigurati dovoljno beta-karotena?

Bogati izvori beta-karotena su žuto i narančasto voće i povrće te tamno zeleno lisnato povrće. Posebno valja istaknuti mrkvu, dinju, lubenicu, krušku, marelicu, rajčicu, brokulu, blitvu, začinsku papriku i špinat kao izvore beta-karotena. Iako ne postoji točno definirana količina beta-karotena koju bi dnevno trebalo unositi u organizam, postoje brojne studije koje potvrđuju važnost njegova uzimanja. Preporuke za unosom beta-karotena koje bi trebale zadovoljiti potrebe za ovim nutrijentom variraju, a kreće se od 10 mg do 60 mg. Smatra se da danas hranom čovjek u prosjeku unese manje od 2 mg beta-karotena na dan. Uzimajući u obzir činjenicu da je metabolizam kao i uloga u organizmu beta-karotena tijesno vezana uz vitamin A, te imajući uvid u podatke koji govore da u SAD-u više od 45% muškaraca i žena ne unosi dovoljnu količinu vitamina A, može se posredno zaključiti da je i unos beta karotena ispod zadovoljavajućeg. Beta - karoten ne uzrokuje nuspojave, no vrlo visoke doze ( iznad 60 mg dnevno ) mogu obojiti kožu u žuto – narančastu boju ( ksantoza ). Hiperkeratonemija je dokazana komplikacija u onih osoba koje uzimaju beta - karoten u dozama većim od 30 mg na dan tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ona je benigna i reverzibilna. Nema dokaza da beta - karoten djeluje štetno na fetus. Unos većih količina beta - karotena neće dovesti do hipervitaminoze vitaminom A, budući  je apsorpcija beta - karotena manja i njegova pretvorba u vitamin A prespora.

Posebne preporuke

Znanstvenici nisu primjetili značajnu razliku u djelovanju prirodnog i sintetskog beta - karotena, no treba napomenuti da je sintetski beta - karoten kod pušača izazvao povećani rizik pojave raka pluća u dvostruko slijepim kliničkim pokusima. Stoga se pušačima ne preporučuje uzimati beta - karoten u dozama višim od 6 mg. Osobe koje kroz dulje vrijeme uzimaju beta-karoten, trebale bi uzimati i vitamin E budući da beta-karoten snižava razinu tog vitamina. Osobe koje boluju od dijabetesa ne mogu efikasno iskoristiti velike količine beta-karotena i trebaju se o njegovoj primjeni konzultirati s liječnikom.


časopis pitajte nas